Na temelju članka 13. Zakona o udrugama („Narodne novine“ broj 74/14) i članka 16. Statuta Hrvatskog centra za dramski odgoj Skupština Centra je na sjednici održanoj 29. 6. 2015. usvojila je novi 

 

S T A T U T

HRVATSKOG CENTRA ZA DRAMSKI ODGOJ

I.

OSNOVNE   ODREDBE

Čl. 1.

Ovim Statutom reguliraju se odredbe o nazivu i sjedištu Hrvatskog centra za dramski odgoj (u daljnjem tekstu: Centar); o izgledu pečata i zastupanju; o  ciljevima i području djelovanja Centra sukladno ciljevima, o djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi Centra; o načinu osiguranja javnosti djelovanja Centra; o uvjetima i načinu učlanjivanja, o načinu vođenja popisa  b; o pravima, obvezama i odgovornostima te stegovnoj odgovornosti članova; o načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar Centra; o prestanku članstva; o organizacijskim, ustrojstvenim i radnim oblicima djelovanja Centra; o upravnim tijelima Centra, njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, o izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata; o načinu sazivanja Skupštine u slučaju isteka mandata; o izboru i opozivu Likvidatora Centra; o prestanku postojanja Centra; o imovini, načinu stjecanja i raspolaganju imovinom, o postupku s imovinom u slučaju prestanka postojanja Centra te o drugim pitanjima od značaja za Centar.

 

Čl. 2.

Puni naziv Centra je HRVATSKI CENTAR ZA DRAMSKI ODGOJ.

Skraćeni naziv Centra je: HCDO.

U međunarodnim kontaktima Centar koristi engleski oblik naziva: CROATIAN CENTRE FOR DRAMA EDUCATION, koji se rabi uz naziv na hrvatskom jeziku.

Sjedište Centra je u Zagrebu. Odluku o adresi sjedišta donosi Predsjedništvo Centra.

Centar djeluje na području Republike Hrvatske, a u skladu sa zakonom i ovim Statutom surađuje s istorodnim, sličnim i drugim udrugama, ustanovama i organizacijama te s individualnim suradnicima i partnerima u Hrvatskoj i inozemstvu. 

Čl. 3.

Hrvatski centar za dramski odgoj udruga je registrirana pri Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba. 

Hrvatski centar za dramski odgoj je neprofitna pravna osoba.

 

Čl. 4.

Centar ima pečat četvrtastog oblika veličine 55 x 22 mm na kojem se s lijeve strane nalazi znak Centra koji predstavlja siluetu djeteta od kojeg se zvjezdasto pružaju četiri različite sjenke, a s desne strane nalazi se natpis: HCDO, Hrvatski centar za dramski odgoj, Zagreb.

Pečat čuva i ovlašten ga je koristiti Predsjednik te drugi članovi Centra koje on ovlasti.

 

Čl. 5.

Centar zastupaju Predsjednik, Dopredsjednik i Tajnik. Predsjedništvo Centra može ovlastiti za zastupanje i druge članove Centra.

II.

CILJEVI I PODRUČJA DJELOVANJA SUKLADNO CILJEVIMA DJELATNOSTI 

Čl. 6.

Centar ostvaruje sljedeće osnovne ciljeve: 

• promiče, predstavlja i istražuje dramski i kazališni odgoj i pedagogiju kao sastavne dijelove humanističkog odgoja i obrazovanja,
• razvija i potiče edukaciju i stručno usavršavanje u području dramskog i kazališnog odgoja i pedagogije,
• potiče razvoj teorije i prakse koja ispituje povezanost dramske kulture i umjetnosti s odgojem i pedagogijom te s ostalim područjima kulture, umjetnosti i društvenih izvedbenih praksi,
• prikuplja, prenosi i popularizira obavijesti i iskustva s područja dramskog i kazališnog odgoja i pedagogije u Hrvatskoj i inozemstvu, 
• štiti ugled i stručni položaj svojih članova. 

Čl. 7.

U skladu sa svojim ciljevima Centar djeluje u sljedećim područjima (prema I. razini Klasifikacije djelatnosti udruga):

• obrazovanje, znanost i istraživanje,
• kultura i umjetnost,
• demokratska politička kultura,
• međunarodna suradnja.

Čl. 8.

Sukladno strukturi članova te korisnika kojima je djelatnost Centra namijenjena ciljane skupine djelovanja Centra su:

• odgojno-obrazovni djelatnici,
• odgojno-obrazovne ustanove,
• djeca – opća populacija,
• mladi – opća populacija,
• učenici,
• studenti,
• darovita djeca i mladi,
• udruge i građanske inicijative.

Čl. 9.

Centar ostvaruje ciljeve sljedećim djelatnostima:

• edukacija, zagovaranje i promicanje u području dramskog i kazališnog odgoja i pedagogije putem radionica, tečajeva, seminara, savjetovanja, konferencija i posebnih projekata,
• nakladnička djelatnost (oblikovanje i distribucija tiskanih i elektroničkih publikacija i resursa – priručnici, brošure, časopis/glasilo Centra, stručne mrežne stranice i sl.),
• planiranje i provedba stručnih istraživanja,
• priređivanje i izvođenje namjenskih (edukativnih i sl.) predstava i nastupa u okviru posebnih projekata i akcija,
• prikupljanje i prenošenje obavijesti o dramskom i kazališnom odgoju i pedagogiji elektroničkim i tiskanim medijima,
• suradnja s odgojno-obrazovnim i umjetničkim ustanovama te srodnim organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Čl. 10.

Djelovanje Centra je javno, a javnost svoga djelovanja Centar ostvaruje:

• redovitim izvješćima na godišnjim skupštinama i sjednicama upravnih tijela,
• javnošću sjednica upravnih tijela,
• izradom i objavljivanjem godišnjih te projektnih opisnih i financijskih izvješća o radu,
• izlaganjem važnijih aktivnosti na mrežnim stranicama Centra,
• izvješćivanjem članstva o tekućim događanjima i aktivnostima Centra, njegovih tijela i  članova putem elektroničkih članskih mreža (e-adresari, tematske facebook skupine i sl.),
• izvješćima na stručnim i tematskim skupovima,
• na posebnim prigodnim skupovima i/ili događanjima,
• po potrebi putem medija javnog priopćavanja i na druge prikladne načine.

 

III.

ČLANSTVO  U  CENTRU

Čl. 11.

Članom Centra može postati svaka punoljetna fizička osoba, kao i maloljetna fizička osoba starija od 14 godina uz pisanu suglasnost zakonskog zastupnika ili skrbnika, s hrvatskim ili stranim državljanstvom koja se bavi ili se zanima za dramski i kazališni odgoj i pedagogiju i koja prihvaća ciljeve iz članka 6. ovog Statuta.

Članom Centra postaje se individualnom prijavom putem mrežne stranice Centra i upisom osobnih podataka u Opću datoteku Centra koju vodi Tajnik Centra. 

Članovi Centra plaćaju godišnju članarinu čiju visinu određuje Skupština Centra.

 

Čl. 12.

Članstvo može biti redovno i počasno. 

Redovni članovi su svi oni koji aktivno i kontinuirano rade na ostvarivanju ciljeva i djelatnosti Centra. 

Počasnim članovima mogu biti imenovane fizičke osobe iz Hrvatske i inozemstva koje su svojim djelovanjem bitno pridonijele ukupnom razvoju i ostvarivanju ciljeva dramskog i kazališnog odgoja i pedagogije. 

Počasni članovi imaju sva prava i obveze redovnih članova, ali su oslobođeni plaćanja članarine.

Kandidate za počasno članstvo može predložiti svaki član ili skupina članova, kao i pojedina tijela Centra, uz pisano obrazloženje. Prijedlozi se podnose Predsjedništvu Centra.

Na osnovu dobivenih prijedloga Predsjedništvo formulira vlastiti prijedlog kandidata za počasno članstvo te ga uz obrazloženje podnosi Skupštini Centra na usvajanje.

 

Čl. 13.

Opća datoteka Centra vodi se elektronički, a sastoji se od službenog Registra članova, individualnih datoteka članova, općih i posebnih adresara te popisa kontakata i potrebnih podataka o članovima, korisnicima, suradnicima, partnerima i sl.). 

Registar članova obvezno sadrži podatke o osobnom imenu, adresi stanovanja, elektroničkim adresama i telefonskim brojevima člana, OIB-u, datumu rođenja, datumu pristupanja Centru, kategoriji članstva, profesionalnom statusu i stručnom dramsko-pedagoškom zvanju te datumu prestanka članstva u udruzi. 

Registar članova dostupan je na uvid svim članovima Centra i nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

 

Čl. 14.

Prava, obveze i odgovornosti članova su:

• djelovanje u skladu sa Statutom i pravilnicima Centra te pozitivnim zakonskim propisima,
• ostvarivanje, promicanje i zastupanje ciljeva Centra, 
• obaviještenost o aktivnostima Centra, 
• aktivno sudjelovanje u aktivnostima, u upravljanju te u nadzoru upravljanja Centrom,
• čuvanje i jačanje ugleda Centra vlastitim djelovanjem,
• izvršavanje preuzetih obveza i čuvanje materijalnih dobara Centra,
• redovito plaćanje članarine.

 

Čl. 15.

Članstvo u Udruzi može prestati:

• prestankom postojanja Centra,
• dragovoljnim istupom, danom podnošenja Tajniku Centra pisane izjave o istupanju iz članstva, 
• brisanjem iz članstva zbog neplaćanja članarine tri godine za redom, što će se smatrati gubljenjem interesa za članstvo,
• isključenjem iz članstva odlukom Arbitražnoga vijeća potvrđenom od Skupštine Centra na osnovu stegovne odgovornosti opisane u čl. 21. ovog Statuta. 

 

IV.

UNUTARNJI NADZOR, RJEŠAVANJE SPOROVA I SUKOBA INTERESA 

I  STEGOVNA  ODGOVORNOST  ČLANOVA

Čl. 16.

Unutarnji nadzor zakonitosti rada Centra obavljaju sami članovi.

Ako član smatra da je neko tijelo ili dužnosnik Centra svojom odlukom ili postupanjem povrijedio zakonske propise, odredbe Statuta i drugih općih akata Centra  ili njegova statutarna članska prava, ovlašten je na to upozoriti Predsjedništvo te Predsjednika kao osobu odgovornu za zakonsko poslovanje Centra i zahtijevati da se nepravilnosti otklone.

Ako se upozorenje ne razmotri u roku od 30 dana od dana dostavljenog pisanog zahtjeva i po zahtjevu ne postupi, odnosno ako se u tom roku ne sazove Predsjedništvo Centra i u daljnjem roku od 30 dana nepravilnosti ne otklone ili se ne pokrene postupak za njihovo otklanjanje, član može podnijeti tužbu općinskom sudu nadležnom prema sjedištu Centra radi zaštite zakonitosti rada Centra, poštivanja odredaba Statuta i drugih općih akata Centra te zaštite članskih statutarnih prava.

 

Čl. 17.

Svaki član Centra ima pravo pritužbe na rad i postupanje pojedinih članova ili upravnih tijela Centra te pisanim putem upozoriti Arbitražno vijeće Centra na nepoštivanje odredaba Statuta, na nepravilnosti u provedbi odluka tijela Centra, na narušavanje ugleda Centra i pojedinih članova, ili na neko drugo narušavanje članskih prava, obveza i odgovornosti. 

Na upozorenja i pritužbe članova Arbitražno vijeće Centra dužno je odgovoriti pismeno u roku od 30 dana od njihova primitka, a na temelju utvrđenih činjenica po potrebi pokrenuti arbitražni postupak rješavanja sporova i sukoba interesa među članovima ili stegovni postupak utvrđivanja stegovne odgovornosti članova i tijela Centra.

 

Čl. 18.

Postupak rješavanja sporova i sukoba interesa, kao i stegovni postupak utvrđivanja stegovne odgovornosti članova i tijela Centra provodi Arbitražno vijeće. 

Arbitražno vijeće bira Skupština Centra.

Zadaće i mandat Arbitražnog vijeća određeni su u čl. 45., 46. i 47. ovog Statuta, a sve ostale pojedinosti o načinu njegova rada i odlučivanja uređuju se posebnim Pravilnikom o rješavanju sporova i sukoba interesa te o stegovnoj odgovornosti članova, koji donosi Skupština. 

 

Čl. 19.

Spor u Centru može nastati ako je odlukom ili postupanjem tijela Centra ili pojedinih članova narušeno ostvarivanje nekih od ciljeva Centra, ako su narušena članska prava, obveze i odgovornosti članova te ako je narušen ugled Centra odnosno pojedinih članova.

Sukob interesa u Centru može nastati ako se odlukama upravnih tijela Centra narušavaju prava i interesi članova Centra kojima članovi mogu slobodno raspolagati, a što može utjecati na rad Centra u cjelini odnosno na pitanja od zajedničkog interesa za sve članove. 

Ako se spor ili sukob interesa odnosi na odluke upravnih tijela Centra temeljem kojih  se podnosi zahtjev za upis promjena u registar udruga o čemu odlučuje nadležni ured, nezadovoljni član najprije se obraća Arbitražnom vijeću da riješi spor ili sukob interesa. 

 

Čl. 20.

Stegovna odgovornost članova Centra može nastati za sljedeće oblike narušavanja zakonitosti rada, odredaba Statuta i drugih akata Centra te članskih prava, obveza i odgovornosti:

• odlučivanje i djelovanje protivno Statutu i pravilnicima Centra te pozitivnim zakonskim propisima,
• odlučivanje i djelovanje protivno odlukama upravnih tijela Centra,
• odlučivanje i djelovanje na štetu Centra ili pojedinih članova, 
• nesavjesno izvršavanje preuzetih obveza zbog čega je nastala materijalna šteta Centra,
• nesavjesno ili nezakonito raspolaganje imovinom Centra,
• narušavanje ugleda Centra,
• narušavanje prava, ugleda i stručnog položaja drugih članova Centra.

U stegovnom postupku utvrđuju se činjenice i okolnosti uslijed kojih je došlo do navedenih oblika povrede zakonitosti, statutarnih odredaba te članskih prava, obveza i odgovornosti, zatim težina povrede i šteta nastala za Centar. Stegovni postupak vodi Arbitražno vijeće prema Pravilniku o rješavanju sporova i sukoba interesa te o stegovnoj odgovornosti članova.

 

V.

UDRUŽIVANJE, USTROJSTVENI I ORGANIZACIJSKI OBLICI DJELOVANJA 

I  RADNA TIJELA CENTRA

Čl. 21.

Sukladno svojim ciljevima i oblicima djelovanja Centar može pristupiti ili se udružiti u domaće i međunarodne saveze, zajednice i mreže udruga i organizacija i učlanjivati se u domaće i međunarodne udruge i institucije.

Odluku o udruživanju i učlanjivanju, kao i o razdruživanju i prekidu članstva donosi Skupština Centra.

 

Čl. 22.

Radi učinkovitijeg djelovanja unutar Centra mogu se osnivati sljedeći ustrojstveni i organizacijski oblici: ogranci, odjeli, interesne skupine i mreže. Ove organizacijske oblike pokreću i utemeljuju sami članovi.

 

Čl. 23.

Ogranci su ustrojstveni oblik teritorijalnog organiziranja članova Centra, a mogu se osnivati u općinama, gradovima, županijama ili drukčije određenim područjima. 

Osnivanje ogranaka pokreću članovi Centra s određenog područja i zahtjev za osnivanje ogranka podnose Predsjedništvu Centra. 

Odluku o osnivanju odn. ukidanju ogranaka donosi Predsjedništvo, a potvrđuje Skupština Centra. Pokretanje, unutarnji ustroj, nadležnosti te ostala prava i obveze ogranaka uređuju se Pravilnikom o radu ogranaka. Pravilnik o radu ogranaka mora biti u skladu sa Statutom, a donosi ga Skupština na prijedlog Predsjedništva Centra. 

Ogranci nisu pravne osobe. 

Čl. 24.

Odjeli su oblik trajnijeg organiziranja članova prema struci i zanimanju (primjerice: odjel dramskih i kazališnih pedagoga, odjel voditelja dramskih, recitatorskih i lutkarskih družina i sl.). 

Odluku o osnivanju odn. ukidanju odjela donosi Predsjedništvo, a potvrđuje Skupština Centra. 

Rad pojedinih odjela može se urediti posebnim pravilnikom, a donosi ga Skupština na prijedlog Predsjedništva Centra.  

Odjeli nisu pravne osobe.

Čl. 25.

Interesne skupine i mreže fleksibilniji su i manje trajni oblici organiziranja članstva, a pokreću ih, vode njihov rad te po potrebi ukidaju sami članovi Centra koje vežu zajednički stručni i profesionalni interesi. 

Interesne skupine i mreže nisu pravne osobe.

Čl. 26.

Za provedbu specifičnih zadaća, akcija i projektnih aktivnosti Skupština može ovlastiti Predsjedništvo za osnivanje posebnih radnih tijela: komisija/povjerenstava, radnih skupina/stručnih timova i odbora. 

 

Čl. 27.

Komisije/povjerenstva osnivaju se radi lakšeg ostvarivanja dijela općih zadataka Centra (npr. komisije/povjerenstva za stručno usavršavanje, za dodjelu nagrada i priznanja, za izdavačku djelatnost, za istraživački rad i sl.). Ako to zadaća i funkcija zahtijevaju, rad pojedine komisije/povjerenstva  po potrebi se uređuje posebnim pravilnikom u kojem je utvrđen sastav komisije/povjerenstva, ciljevi osnivanja, način rada, prava i obveze komisije/povjerenstva kao radnog tijela te vrijeme na koje se komisija/povjerenstvo osniva.

Pravilnik o radu komisije/povjerenstva donosi Skupština na prijedlog Predsjedništva Centra. 

 

Čl. 28.

Radne skupine/stručni timovi osnivaju se za provedbu ciljanih projektnih zadaća (npr. radna skupina/stručni tim za izradu priručnika, za provedbu određenog projekta ili istraživanja i sl.).

Odbori se osnivaju privremeno radi ostvarivanja pojedinih prigodnih akcija, a njihove članove imenuje Predsjedništvo Centra. 

VI.

TIJELA CENTRA

Čl. 29.

Tijela Centra su:

• Skupština
• Predsjedništvo
• Predsjednik
• Tajnik
• Arbitražno vijeće

SKUPŠTINA

Čl. 30.

Skupština je najviše tijelo upravljanja Centrom. 

Skupštinu čine svi punoljetni članovi upisani u Registar članova Centra u trenutku održavanja sjednice Skupštine. 

Čl. 31.

Skupština može biti redovna, izborna i izvanredna. 

Redovna sjednica Skupštine održava se najmanje jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake četiri godine.

Sjednice Skupštine saziva Predsjednik Centra, a u slučaju njegove spriječenosti Predsjedništvo Centra.

Skupština se saziva najmanje 15 dana prije održavanja sjednice pismenim pozivom koji se upućuje svim članovima Centra.

Poziv na sjednicu sadrži prijedlog dnevnog reda sjednice te mjesto, dan i sat održavanja sjednice.

 

Čl. 32.

Izvanrednu sjednicu Skupštine saziva Predsjednik Centra na vlastitu inicijativu te ako to zatraži Predsjedništvo ili na zahtjev najmanje 1/4 članova Centra.

Postupak sazivanja izvanredne sjednice Skupštine istovjetan je postupku sazivanja redovne sjednice.

U svom zahtjevu za sazivanje izvanredne sjednice Skupštine predlagatelji su obvezni predložiti dnevni red sjednice.

Predsjednik saziva sjednicu prema predloženom dnevnom redu predlagatelja, a ako je ne sazove u roku od 30 dana od dana dostave takva zahtjeva, sazvat će je sami predlagatelji pismenim pozivom koji se upućuje svim članovima Centra i koji treba sadržavati prijedlog dnevnog reda te mjesto, dan i sat održavanja sjednice.

 

Čl. 33.

U slučaju isteka mandata tijelima Centra Skupštinu saziva zadnja osoba za zastupanje upisana u Registar udruga ili deset članova Centra, koji su upisani u popis članova prije isteka mandata tijelima Centra.

 

Čl. 34.

Sjednici u pravilu predsjedava Predsjednik, a u njegovoj odsutnosti Dopredsjednik ili neki drugi dogovoreni član Predsjedništva.

O radu sjednice vodi se zapisnik, koji vodi zapisničar izabran na Skupštini, a ovjeravaju ga zapisničar i izabrani ovjerovitelji. Zapisnik se trajno čuva u arhivi Centra.

Čl. 35.

Skupština donosi pravovaljane odluke većinom glasova nazočnih članova Skupštine. 

Odluke Skupštine su valjane ako joj prisustvuje najmanje deset članova Skupštine.

Glasanje na sjednicama Skupštine je javno. Skupština može odlučiti da se o pojedinim pitanjima glasa tajno.

 

Čl. 36.

Skupština Centra odlučuje o sljedećem:

• usvaja Statut Centra te njegove izmjene i dopune,
• bira i razrješava Predsjedništvo i Predsjednika te Arbitražno vijeće,
• raspravlja i usvaja izvješća Predsjedništva, Predsjednika i Tajnika o radu Centra, 
• raspravlja i uzima na znanje izvješća o aktivnostima ustrojstvenih i organizacijskih oblika, radnih tijela, voditelja projekata i izvršitelja pojedinih poslova te individualnih članova Centra, 
• usvaja plan rada i financijski plan Centra za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu te financijsko izvješće za prethodnu kalendarsku godinu,
• na prijedlog Predsjedništva donosi godišnje te kratkoročne i dugoročne planove i programa rada i strateškog razvoja Centra, 
• odlučuje o udruživanju  i razdruživanju u domaće i međunarodne saveze, zajednice i mreže udruga i organizacija te učlanjenju i prekidu članstva u domaćim i međunarodnim udrugama i institucijama,
• na prijedlog Predsjedništva donosi odluke o osnivanju i ukidanju ogranaka te temeljni pravilnik o radu ogranaka,
• na prijedlog Predsjedništva potvrđuje osnivanje i ukidanje organizacijskih oblika Centra i  donosi pravilnike o njihovu radu,
• donosi odluku o statusnim promjenama Centra,
• donosi odluku o visini godišnje članarine,
• donosi druge akte i odluke važne za rad Centra, 
• odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine Centra,
• odlučuje i o drugim pitanjima za koja statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela Centra.

 

PREDSJEDNIŠTVO

Čl. 37.

Predsjedništvo upravlja radom Centra između dva zasjedanja Skupštine. 

Predsjedništvo čine Predsjednik, Dopredsjednik i još troje ostalih članova. 

Dopredsjednika dogovorno određuju članovi Predsjedništva.

Članovi Predsjedništva biraju se na mandatno razdoblje od četiri godine.

 

Čl. 38. 

Zadaće Predsjedništva su sljedeće: 

• vodi i brine o radu Centra i provođenju odluka Skupštine,
• utvrđuje prijedloge godišnjih te kratkoročnih i dugoročnih planova i programa rada i strateškog razvoja Centra, 
• podnosi Skupštini godišnja izvješća o radu te financijska izvješća za prethodnu kalendarsku godinu na usvajanje,
• utvrđuje prijedlog Statuta te njegovih izmjena i dopuna, 
• upravlja imovinom Centra, 
• bira i razrješuje Dopredsjednika i Tajnika,
• imenuje i opoziva Likvidatora,
• imenuje stručne i financijske voditelje projekata te izvršitelje ostalih poslova od važnosti za Centar i sl., 
• upravlja radom Skupštine,
• saziva Skupštinu u slučajevima predviđenima u čl. 31. Statuta, 
• brine se o upoznavanju javnosti s radom Centra,
• predlaže Skupštini na potvrdu članove komisija i odbora,
• predlaže Skupštini osnivanje odn. ukidanje pojedinih ogranaka Centra,
• donosi odluku o osnivanju odn. ukidanju pojedinih organizacijskih oblika i radnih tijela i podnosi ih na potvrdu Skupštini Centra,
• obavlja ostale poslove predviđene Statutom i pravnim propisima. 

 

Čl. 39. 

Predsjedništvo se sastaje prema potrebi, a najmanje četiri puta godišnje. 

Predsjedništvo odlučuje većinom glasova svih članova. 

Sjednice saziva i vodi Predsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti Dopredsjednik ili član kojeg Predsjedništvo dogovorno odredi. 

 

PREDSJEDNIK

Čl. 40. 

Predsjednika bira Skupština Centra na mandat od četiri godine. 

 

Čl. 41.

Predsjednik vodi i usmjerava aktivnosti Predsjedništva te ukupnu djelatnost Centra.

Za svoj rad Predsjednik je odgovoran Skupštini Centra. 

 

Čl. 42.

Predsjednik ima sljedeća prava i obveze:

• vodi poslove Centra sukladno odlukama Skupštine i Predsjedništva te usvojenih planova i programa rada,

• zastupa Centar u javnosti te u materijalnom i financijskom poslovanju,
• sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun Centra, 
• odgovara za zakonitost rada Centra,
• brine o izvršenju usvojenog programa rada i provedbi odluka Skupštine Centra,
• odgovoran je za podnošenje Skupštini godišnjeg izvješća o radu Centra te financijskog izvješća za prethodnu godinu,
• odgovoran je za podnošenje Skupštini prijedloga godišnjeg plana i programa rada te financijskog plana za sljedeće godišnje razdoblje, 
• saziva Skupštinu Centra i u pravilu predsjedava sjednicama,
• obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom i aktima Centra.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti Predsjednika zamjenjuje ga Dopredsjednik. 

Čl. 43.

Predsjedniku Centra može prestati mandat prije isteka vremena na koje je biran:

• na vlastiti zahtjev,
• u slučaju nemogućnosti obavljanja dužnosti duljem od šest mjeseci, te
• opozivom.

Čl. 44.

Do opoziva Predsjednika Centra može doći zbog razloga navedenih u članku 20. ovog Statuta. 

Postupak za opoziv Predsjednika Centra može se pokrenuti na zahtjev većine članova Predsjedništva ili na zahtjev Arbitražnog vijeća te na zahtjev najmanje 1/4 članova Centra.

O zahtjevu za opoziv Predsjednika raspravlja se i odlučuje na izvanrednoj sjednici Skupštine Centra koja se saziva u skladu s odredbama ovog Statuta.

Predsjednik Centra bit će opozvan ako je odluka o opozivu donesena natpolovičnom većinom nazočnih članova Skupštine Centra.

Čl. 45.

U slučaju prestanka mandata Predsjednika Centra prije isteka vremena na koje je biran provodi se postupak izbora novog Predsjednika za preostali dio mandata na izvanrednoj sjednici Skupštine Centra.

U slučaju opoziva Predsjednika Centra, na sjednici na kojoj je isti opozvan bira se novi Predsjednik Centra za preostali dio mandata.

TAJNIK

Čl. 46.

Tajnika Centra bira i imenuje Predsjedništvo. Tajnik se bira na mandat od četiri godine. 

Ista osoba može biti iznova birana na mjesto Tajnika bez ograničenja broja mandata.

 

Čl. 47.

Tajnik obavlja administrativne i koordinacijske poslove Centra.

Tajnik obavlja sljedeće poslove:

• vodi, uređuje i ažurira Opću datoteku Centra i njezine sastavne dijelove – službeni Registar članova, individualne datoteke članova, opće i posebne adresare, popise kontakata korisnika, suradnika, partnera i sl.,
• zaprima prijave u članstvo i vodi postupak učlanjenja (podatke zainteresiranih kandidata upisuje u Opću datoteku i njezine sastavne dijelove),
• nadzire redovitu uplatu članarine i vodi i koordinira elektroničku komunikaciju i službenu korespondenciju Predsjedništva i Predsjednika s članstvom te vanjskim korisnicima,
• brine se o redovnom ispunjavanju zakonskih obveza pravodobnog prijavljivanja nadležnom uredu opće uprave i drugim nadležnim službama promjena podataka u Registru članova i tijelima Centra, izmjena i dopuna Statuta kao i drugih temeljnih akata i odluka Centra,
• dostavlja zapisnike sjednica Skupštine nadležnom uredu koji vodi Registar udruga,
• obavještava Predsjedništvo i članstvo o raspisanim natječajima i mogućim izvorima financiranja projekata Centra,
• priprema potrebnu dokumentaciju (potvrde, izvode, rješenja i sl.) za natječajne prijave projekata, 
• vodi i koordinira pojedine projektne aktivnosti Centra, ako ga Predsjedništvo za to ovlasti,
• obavlja i druge administrativne i koordinativne poslove neophodne za učinkovito i zakonito funkcioniranje Centra.

 

ARBITRAŽNO VIJEĆE 

Čl. 48. 

Arbitražno vijeće bira se radi rješavanja sporova i sukoba interesa među članovima te stegovnih prekršaja koji se mogu pojaviti u radu i postupanju tijela Centra ili pojedinih članova i koji nastaju zbog nepoštivanja odredaba Statuta i drugih akata Centra, nepravilne provedbe odluka tijela Centra, narušavanja ugleda pojedinih članova i Centra u cjelini te drugih oblika povrede članskih prava, obveza i odgovornosti. 

Arbitražno vijeće sastoji se od tri člana koje imenuje Skupština na mandat od četiri godine, s pravom ponovnog izbora. Članovi Predsjedništva i Tajnik ne mogu biti članovi Arbitražnog vijeća. 

 

Čl. 49. 

Zadaće Arbitražnog vijeća su sljedeće:

• miriteljsko posredovanje u slučaju spora ili sukoba interesa među članovima Centra ili između članova i tijela Centra,
• zaštita moralnog integriteta, ljudskog i stručnog dostojanstva svakog člana te stručnog i profesionalnog ugleda Centra u cjelini, 
• predlaganje stegovnih mjera individualnom članu ili dužnosniku Centra odgovornom za stegovne povrede navedene u čl. 20. ovog Statuta. 

Čl. 50.

Arbitražno vijeće raspravlja o predmetima koje mu podnesu pojedini članovi i tijela Centra, ogranci, odjeli, komisije i radne skupine kao i druge pravne osobe ili pojedinci koji misle da su oštećeni odlukama i djelovanjem člana ili tijela Centra.

Arbitražno vijeće  provodi postupak arbitraže u skladu s Pravilnikom o rješavanju sporova i sukoba interesa te o stegovnoj odgovornosti članova koji donosi Skupština Centra.

Arbitražno vijeće donosi odluke većinom glasova svojih članova.

Arbitražno vijeće u svom radu na prikladan način primjenjuje odredbe Zakona o mirenju.

Obrazloženu odluku Arbitražnog vijeća mora potvrditi Skupština Centra. 

 

VII.

IMOVINA, NAČIN  STJECANJA  I  RASPOLAGANJE  IMOVINOM

Čl. 51.

Imovinu Centra čine:

• novčana sredstva stečena uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima,
• novčana sredstva stečena financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili iz inozemnih izvora,
• novčana sredstva stečena obavljanjem gospodarske djelatnosti kojim se ostvaruju ciljevi Centra,  
• ostala novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom,
• pokretne i nepokretne stvari udruge,
• druga imovinska prava.

Centar može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih Statutom udruge, u skladu sa zakonom.

Čl. 52.

Izvješće o materijalno-financijskom poslovanju Predsjednik Udruge podnosi Skupštini na razmatranje i prihvaćanje.

VIII.

PRESTANAK  POSTOJANJA  CENTRA

Čl. 53.

Centar prestaje postojati odlukom Skupštine ili u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

U slučaju prestanka postojanja Centra preostala imovina će pripasti srodnoj udruzi, ustanovi ili zakladi koja djeluje u području dramskog i kazališnog odgoja i pedagogije i koja ima iste ili slične statutarne ciljeve. 

Udrugu, ustanovu ili zakladu kojoj će pripasti preostala imovina Centra odredit će Skupština na prijedlog Predsjedništva Centra.

U slučaju prestanka postojanja na osnovu odluke Skupštine, odluka se donosi dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova Skupštine Centra.

Ako za glasanje o odluci o prestanku djelovanja Centra nije moguće na zasjedanju Skupštine osigurati fizičku nazočnost potrebnog broja članova, sazivač sjednice obvezan je organizirati pismeno odn. elektroničko izjašnjavanje članova o ovoj odluci.

 

Čl. 54.

Likvidator zastupa udrugu u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u Registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz Registra udruga.

Likvidatora udruge imenuje i opoziva Predsjedništvo Centra. 

 

VIII.

PRIJELAZNE  I  ZAVRŠNE  ODREDBE

Čl. 55.

Statut Centra donosi Skupština većinom glasova ukupnog broja nazočnih članova Skupštine Centra nakon provedene rasprave.

Čl. 56.

Tumačenje odredaba ovog Statuta daje Skupština Centra.

Tumačenje drugih akata Centra daje Predsjednik Centra.

U Zagrebu, 29. lipnja 2015. godine.

PREDSJEDNIK UDRUGE 

                                                                                    Vladimir Krušić                                                                                          

ŠTO VAM TREBA ZA UČLANJENJE?
Za članstvo u HCDO potrebno vam je sljedeće:

• da se bavite ili se želite baviti dramskim odgojnim radom
• da redovito plaćate godišnju članarinu koja sada iznosi 100 kn

KAKO SE UČLANITI?
Prvi korak
Dovoljno je da se izravno obratite mailom tajniku Centra na e-adresu hcdo@hcdo.hr.

Drugi korak
Kada dobijemo vaš zahtjev, poslat ćemo vam 

1. a) Obrazac podataka za članove HCDO
2. b) Statut Hrvatskoga centra za dramski odgoj
3. c) opću uplatnicu s iznosom članarine za tekuću godinu.

Napomena: U Obrascu podataka popunite samo one rubrike koje možete!

Treći korak
Kada nam vratite Obrazac podataka i uplatite članarinu, postajete punopravnim članom Centra sa svim pravima, obvezama i odgovornostima kako slijedi:

„Prava, obveze i odgovornosti članova su:

• djelovanje u skladu sa Statutom i pravilnicima Centra te pozitivnim zakonskim propisima,
• ostvarivanje, promicanje i zastupanje ciljeva Centra, 
• obaviještenost o aktivnostima Centra, 
• aktivno sudjelovanje u aktivnostima, u upravljanju te u nadzoru upravljanja Centrom,
• čuvanje i jačanje ugleda Centra vlastitim djelovanjem,
• izvršavanje preuzetih obveza i čuvanje materijalnih dobara Centra,
• redovito plaćanje članarine.“ (Čl. 14. Statuta HCDO)

ZA SVE OBAVIJESTI, PITANJA I NEDOUMICE SLOBODNO NAM SE OBRATITE!

Adresa i kontakti središnjice:
HRVATSKI CENTAR ZA DRAMSKI ODGOJ
Petrova 48a, 10000 Zagreb

Tel. +385 1 463 5503
        +385 97 734 7543 (tajnik)
        +385 99 278 4553 (predsjednik)

e-pošta: hcdo@hcdo.hr

U više sam navrata na seminarima HCDO-a, usputno, iznosila neka svoja iskustva iz svakodnevnog rada, a u svezi s dramskim odgojem.

Neizbježno je da voditelji dramskih družina, ukoliko rade i u nastavi, koriste dramske metode u samom odgojnom i obrazovnom procesu. Uvođenjem dramskih metoda i igara, djeca se oslobađaju straha od pogreške koji inače uzrokuje njihovu zatvorenost i pasivnost. Kroz igru se djeca oslobađaju tog straha, otvaraju se, slobodno izražavaju, stiču samopouzdanje i uspostavljaju bolju komunikaciju na relacijama JA-UČITELJ i JA-OSTALI UČENICI.

Dakle, nakon mog posljednjeg prepričavanja ” … a u mom razredu …”, g.Vlado Krušić je jednostavno rekao: – Pa, napišite to!
Eto, pišem.

Radim kao učiteljica RN i ove sam školske godine dobila prvi razred. Borbu s usvajanjem (čitaj: osvajanjem) novih slova pokušavam im olakšati dobrom motivacijom. Svakodnevne igre imitacije, zamišljanja, improvizacije i uživljavanja stvaraju ugodno ozračje na satu. Obradili smo većinu pisanih slova i “stigli” do velikog i malog pisanog slova G. Tekst ponuđen uz obradu slova me iznenadio. Učitelji smiju obraditi slovo i uz neki drugi tekst po svom izboru, ali učenici svejedno pročitaju taj tekst u početnici i traže objašnjenja za nepoznate riječi.

Tekst Marije Duš: Glasanje juga ( početnica “Prvi koraci” )
Valja jugo more. Sudara valove, nosi ih i diže visoko, visoko. I razbija o hridi, o
kamenje, o obalu. Zalijeva putove i klupe uz rivu… Razbješnjelo, pretvoreno u tisuće pjenastih mjehurića… Jugo tutnji, a borovi, čempresi, masline, smokve i bajami svijaju se, šumore i odupiru se prkoseći ludom vjetru s mora.
Galebovi kriče.

Zanimljiv, slikovit, posve adekvatan tekst za obradu glagola, ali za učenike prvog razreda, usred ravnice, potpuno stran, nerazumljiv i, usudila bih se reći, neprilagođen uzrastu ( i podneblju ).Sva djeca uz našu obalu znaju što su jugo, hridi, riva, masline, bajami, smokve. A što ću ja sa svojim Slavoncima?
Strane svijeta uče u 2. razredu iz PID i ne mogu im objasniti pojam – jugo. Oni znaju za hladni sjeverac, jer su ga osjetili, a ne mogu im reći: Jugo je suprotno od sjeverca. Masline i smokve su vidjeli u prodavaonicama-prerađene. Bajami? Ne peku sve mame kolače. Riva? Tog kod nas nema.

“Nanjušila” sam problem, a problemi su uvijek poticaj za iznalaženje rješenja.
Odlučila sam ipak iskoristiti ovaj tekst za obradu slova G. Budući da slovo, samo po sebi, nije teško pisati i djeci je već poznato, odlučila sam veći dio sata posvetiti igri, dobro ih motivirati i usput objasniti sve nepoznate pojmove. Srećom, svi učenici su bili na moru.
Moji učenici sjede u formaciji kruga, tako da cijelo vrijeme imamo kontakt očima i lakše komuniciramo. Kao uvod mi je poslužila pjesma “Lula starog kapetana”(instrumentalna verzija),u kojoj se izvrsno čuje šum valova i pljuskanje o obalu uz povremene krike galebova.
Zatvorili smo oči i “preselili” na more. Učenici su sjedeći u klupama, pokretima ruku oponašali kretanje valova(od sebe) prema obali i svaki put kada bi val udario o obalu popratili bi taj pokret zvukom “…šššššš pljus…”
Igra im se svidjela jer je vjetar s mora počeo jače puhati ka obali pa su i njihovi pokreti i zvukovi postajali sve brži i glasniji.
Sjetili su se i zaključili da je takav vjetar s mora topao, da stvara velike valove koji udaraju o stijene i pjene se i da često donosi kišu. Neki učenici već znaju i strane svijeta pa smo usput i “zagrabili” u gradivo 2. razreda, naveli strane svijeta, a taj vjetar nazvali jugo.

Zatim su ustali iz svojih klupa i,i dalje žmireći, uz glazbu oponašali njihanje drveća na vjetru. Jedni su oponašali čemprese i savijali gotovo cijelo tijelo, drugi su bili borovi pa su nakrivljeni savijali samo ruke, treći su bili tvrdokorne masline i bajami. Ovaj put sam koristila glazbu iz njima drage i dobro poznate video igrice Tomb Raider uz koju uvijek rado improviziraju.
Kada smo već na moru, na obali, kada smo prošetali rivom, odlučili smo i zaplivati.
I dalje uz glazbu, žmireći su “plivali” po prostoru učionice, a zatim i zaronili na morsko dno.
Nakon izranjanja su ispričali što su sve na dnu “vidjeli”.Podijelila sam ih u 4 skupine i svaki član skupine je po vlastitom izboru, uz glazbu, zamislio da je neka morska životinja. Bilo je tu rakova, ribica, morskih konjica, dupina, morskih pasa, zvjezdača pa čak i trpova. Kada bi glazba prestala, skupina bi smrzla sliku, a učenici promatrači su pogađali tko je predstavljao koju životinju. Najviše nas je namučio dječak koji je odlučio “biti” morski krastavac. Kada smo ga pitali je li on trp, odlučno je odmahnuo glavom – on za taj izraz nikada nije čuo.
Kada su sve skupine posjetile morsko dno, izronili smo iznad morske površine i opet uz zvukove prve skladbe oponašali let i s velikim veseljem krikove galebova.
” Sletjeli” su mali Slavonci u svoje klupe i izvrsno motivirani i odmorni, poslušali i u potpunosti razumjeli tekst ” Glasanje juga”.
Obrada slova je sama po sebi jednostavna, a sat je dalje artikuliran kao i kod svake obrade slova.

Već sljedećeg dana sam imala nastavnu jedinicu iz HJ- Proljeće na livadi -govorna i pismena vježba. Naravno, igra je bila neizbježna, mada im je tema sasvim bliska. S velikom su radošću oponašali bubice i cvijeće na livadi (naravno, uz glazbu),slobodno ispričali što su “vidjeli i doživjeli”,a zatim samostalno stvarali i pisali rečenice o proljeću na livadi.
Jedna prekrasna (za uzrast djeteta od 7 godina), nažalost netočna rečenica, našla je svoje mjesto u školskom listu pod rubrikom “BISERI”. Dječak je napisao: U proljeće pčelice lete s cvijeta na cvijet i skupljaju perut.
(Što je sloboda izražavanja?)

Napominjem da ovim člankom nisam namjeravala kritizirati početnicu “Prvi koraci” (autori Bežen – Budinski), već sam htjela prikazati mogućnost prilagođavanja i improvizacije teksta služeći se dramskim metodama.
Vjerujem da bi se sa sličnim problemom našli i učitelji s naše obale i otoka kada bi u 1. razredu uz obradu nekog slova imali ponuđen lirski tekst o žitnim poljima.

(Ovaj niz od četiri članka izvorno je objavljen u “Školskim novinama” u šk. godini 2000-2001)

1.

Dramski odgoj ne služi, kako se to obično smatra, samo razvijanju dramske darovitosti i upoznavanju s dramsko-scenskim izrazom. On pomaže djetetu u razvijanju osjećajnosti i osjetilnosti, govornih i drugih izražajnih sposobnosti i komunikacijskih vještina, mašte, kreativnosti, otkrivanju i razvijanju sklonosti, sposobnosti, formiranju stavova, stjecanju i razvijanju društvene svijesti i njezinih sastavnica: (samo)kritičnosti, odgovornosti, snošljivosti, razvijanju humanih moralnih uvjerenja i razumijevanju međuljudskih odnosa te stjecanju sigurnosti i samopouzdanja Svrha je dramskog odgoja, dakle, odgajanje za život, pripremanje djeteta za susret s realnošću.

Dramski odgoj nije isto što i dramska umjetnost, prema tome nije aktivnost usmjerena na stvaranje kazališne predstave . Osnova drame kao umjetnosti jest dramski izraz temeljen na dramatskom doživljaju svijeta. Dok se u dramskoj umjetnosti dramatski doživljaj svijeta pretvara u umjetnost, u dramskom odgoju (ili dječjoj drami ili kreativnoj dramatici, kako se dramski odgoj još naziva) on se pretvara u organiziranu igru.

Svrha odgojno-obrazovnog procesa u općeobrazovnim školama jest intelektualni, estetski, emocionalni, duhovni, moralni i socijalni razvoj ličnosti učenika.

Uspoređujući svrhe dramskog odgoja i nastave u općeobrazovnim školama očito je da je dramski odgoj moguće i poželjno upotrijebiti barem kao metodu rada u nastavi, kad već prema sadašnjim programima nije predmet, izborni ili obavezni, kao što je to slučaj u mnogim europskim razvijenim (i manje razvijenim) zemljama.

Osim toga dramski je odgoj sposoban pomoći uspostavljanju korelacija između nastavnih predmeta i s izvanpredmetnim područjima važnima za razvoj ličnosti te tako pripomoći razvijanju analitičkog, sintetičkog, komparatističkog pa time i kritičkog mišljenja.

Dramska igra

Dramska igra, koja je osnovni način provođenja dramskog odgoja, pruža mogućnost slobodnog izražavanja i oslobađanje stvaralačkih potencijala. U atmosferi sigurnosti, opuštenosti i prividne neobaveznosti, koju pruža organizirana igra, moguće je osloboditi spontanost i omogućiti djetetu da na njemu najprihvatljiviji način usvaja nove spoznaje jer se ono što je naučeno u igri lakše i duže pamti te otvara prostor dječjem stvaralaštvu.

U dramskim igrama igrači se prenose u određene situacije, likove, pojave, stvari pomoću riječi, pokreta, kretanja i zvukova, čime se ostvaruju ne samo obrazovni zadaci, već i funkcionalni i odgojni zadaci koji se, nažalost, u mnogim predmetima ili izostavljaju ili samo usputno ostvaruju.

Osnovna pravila rada i uloga voditelja

Da bi dramski odgoj bio učinkovit, nužno je djecu osloboditi straha od greške, uvjeriti ih da svak ima pravo na grešku jer je greška način učenja. To je moguće postići jedino ako osjete da nisu kontrolirana i procjenjivana. Ocjenjivanje, dakle, nije u skladu s osnovnim načelima dramskog odgoja. Također je važno osvijestiti da su svi u igri ravnopravni i jednako važni i da ni jedna situacija bez nekoga od njih ne bi bila jednaka, da je svaki pojedinac čini neponovljivom i jedinstvenom. Nakon što djeca prihvate ova dva jednostavna pravila, prihvatit će i da u dramskim igrama ne postoji “neću”, “ne znam” i “ne mogu” pa čak ako im se neki zadatak čini teškim.

Prije početka rada potrebno je jasno reći pravila igre i njezin cilj i svrhu, moraju biti razjašnjene nejasnoće kako se igra ne bi morala prekidati.

Sva ova pravila vrijede i za voditelja. Ukoliko igrači osjete da voditelj sebi daje ulogu suca ili povlaštene osobe, ukoliko osjete nelagodu, strah, sram ili ustručavanje voditelja, neće biti u mogućnosti osloboditi se za stvarno sudjelovanje. Voditelj smije u igri sudjelovati kao igrač ili kao neutralni promatrač što znači da ni u kojem slučaju ne smije nepotrebno prekidati igru i upozoravati igrače na greške, komentirati ili objašnjavati učinjeno, odigrano. Prekidajući igru voditelj je čini “kao-igrom”, a dramski odgoj postaje vrsta manipulacije.

Naravno, nakon igre slijedi analiza učinjenog, no i tada voditelj ne smije zauzeti sveznajući stav, nego treba prepustiti grupi analizu sudjelujući samo onoliko koliko je potrebno da diskusija ne krene krivim tijekom. Ako ipak istupa kao znanstveni autoritet, mora paziti da ne naruši povjerenje stvoreno između njega i djece. Greške koje se uoče, trebalo bi iskoristiti da se istakne ono što jest, a ne ono što nije.

Ukoliko igrači, a među njima i voditelj, ne prihvate ova pravila, bit će poništena bit igre i onda, naravno, i njeni rezultati.

Nekoliko (ne)rješivih problema

Jedan od naizgled nerješivih problema vezanih uz dramski odgoj u nastavi je nedostatak vremena za izvođenje dramskih igara uza sav često preopsežan program neproporcionalan broju sati kojima se raspolaže. Taj problem prestaje biti problem ako dramski odgoj prihvatimo kao jednu od metoda. Dramska igra nije sama sebi svrhom i u koncepciji u kojoj ona nije sadržaj rada, nego metoda ,njome ćemo obogatiti nastavu i učiniti je dinamičnijom, raznovrsnijom i zanimljivijom. Ne treba se plašiti “izgubiti” sat ili dio sata u igri jer pri tome nećemo izostaviti obrazovne zadatke, a bit ćemo u prilici istovremeno se intenzivnije baviti ostvarivanjem funkcionalnih i odgojnih zadataka. Uz to, jasno je kakve je rezultate moguće ostvariti u visokomotiviranoj skupini kakva je redovito skupina u kojoj je igra metoda rada.

Drugo što plaši one koji se još nisu imali prilike susresti s dramskim odgojem je “vesela gužva” kakva vlada u igri. Istina je da je u nekim igrama potrebno biti fizički aktivan, ustati s mjesta, narušiti “raspored sjedenja”, raditi u grupama istovremeno govoreći i krećući se, no i u takvoj prividnoj nedisciplini postoje pravila i unutrašnji red koji igrači poštuju ako im se daruje povjerenje. Učitelj ne mora biti “redar”, “policajac”. Ulogu čuvara reda i poštivanja pravila igara preuzimaju učenici – oni kojima je stalo do učenja igrom, a to su uglavnom svi. Pojedince koji isprva pokušavaju narušiti dogovorena nepisana pravila , socijalizira grupa. Češće pritisak grupe i nije potreban jer upravo djeca koja se ne mogu afirmirati u nekim klasičnim oblicima rada, u dramskim igrama dobivaju priliku ravnopravno sudjelovati u radu pa njihovo ponašanje, ako i nije inače takvo, postaje prihvatljivo.

Treći je problem zaista samo djelomično rješiv. Kako naučiti dramsku metodu? Dramski se odgoj najlakše uči metodom vlastite kože na radionicama i seminarima. Na žalost, takve su radionice malobrojne i stoga većini nedostupne. Upravo da bi se navedeni problem umanjio i počeo rješavati, u ovoj će seriji članaka o dramskom odgoju biti opisane igre i vježbe koje bi mogle biti osnova na kojoj će svaki učitelj, odnosno voditelj odgojno-obrazovne skupine, svojom kreativnošću oblikovati svoje vlastite igre koje mu mogu poslužiti u radu s djecom i mladima.