Dramski odgoj br. 12-13

cover_dramo_12-13

Uvodnik

NAŠIH DESET GODINA

U godini koja je pred nama navršit će se desetljeće otkako je mala grupa dobrovoljaca odlučila osnovati Hrvatski centar za dramski odgoj. U tadašnjoj zbornici dramskog studija Učilišta Zagrebačkog kazališta mladih u Preradovićevoj 16, 23. veljače 1996., okupili smo se nošeni čvrstim uvjerenjem da dramskom odgoju u Hrvatskoj pripada budućnost u kojoj će i zanimanje dramskog pedagoga postati legitimna, cijenjena i tražena profesija. U prvoj godini našeg postojanja, zahvaljujući inicijalnim sredstvima koja smo dobili od Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska, realizirali smo nekoliko važnih radionica i jedno značajno savjetovanje. Objavili smo i Izjavu o stanju dramskog odgoja i pedagogije u Hrvatskoj u kojoj smo, uz temeljne definicije i viđenje tadašnjeg stanja te glavne ciljeve naše udruge, iznijeli i jedan broj prijedloga i preporuka koje su se ticale ne tek pojedinačnih, kratkoročnih akcija, kojih je bilo u obilju tijekom ovih deset godina, nego sustavnih rješenja koja će dramskom odgoju osigurati čvrsto mjesto u hrvatskom školstvu i mladeškoj kulturi. Tako smo Ministarstvu prosvjete i športa preporučili da »započne razmatrati opseg i status dramskog odgoja i scenske kulture u nastavnim i izvannastavnim programima hrvatskih škola«. Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, tada jedinoj visokoj školi takve vrste, predložili smo »mogućnost da se u skorom razdoblju uvede jednogodišnji kolegij dramske pedagogije za sve studente kazališnih odsjeka (režije, dramaturgije, glume)«. Metodičarima nastave hrvatskog jezika predložili smo »da se budući studij metodike nastave hrvatskog jezika upotpuni kolegijem dramske pedagogije«. Također smo predložili da se kolegiji scenske kulture visokih učiteljskih škola »prilagode onome što danas dramska pedagogija u svijetu jest«. Preporučili smo također »da se povede više računa o statusu, uvjetima rada i perspektivi izvanškolskih ustanova koje se bave dramskim odgojnim radom«.

Osnivaci HCDO

Osnivači Hrvatskog centra za dramski odgoj. Straga, slijeva nadesno,Nebojša Borojević, Simona Dimitrov-Palatinuš, Kruna Tarle-Šnajder,Vlado Krušić, Denis Patafta, Jadranka Korda-Krušlin, Damir Miholić,Damir Borojević, Mirjana Rogina. Sprijeda: Iva Gruić, ĐurđaDević-Šegina, Ines Škuflić-Horvat.

Jedno desetljeće bez sumnje je dostatno razdoblje za ocjenu učinjenog i za pitanje – jesu li naša tadašnja iščekivanja bila opravdana i što se od tih prijedloga, koje smo tada poglavito shvaćali kao naše dobre želje za budućnost, zaista i ostvarilo?

Unašim odnosima s Ministarstvom obrazovanja pamtimo uspone i padove, zastoje i napretke, bilježimo ružno iskustvo s Lidranom, ali i neprocjenjivu potporu susretima EDERED u Pazinu. U ovom trenutku vrijedi činjenica da su dramske metode našle svoje mjesto u HNOS-u, temeljnom programskom dokumentu buduće reforme hrvatskog školstva.

Preporuka za uvođenjem kolegija dramske pedagogije nije dosad našla odjeka na zagrebačkoj Akademiji, prije deset godina jedinoj visokoškolskoj ustanovi za obrazovanje dramskih umjetnika. Danas, međutim, u Hrvatskoj postoje tri takve akademije, a na onoj u Osijeku postoji živo zanimanje za pokretanjem ne samo kolegija nego i odsjeka dramske odn. kazališne pedagogije.

Imali smo uspjeha i s nekim fakultetima i visokim školama gdje se obrazuju nastavnici hrvatskog. Kolegij Osnove dramske pedagogije držanje tijekom dvije godine na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji te na Odsjeku kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Očekujemo uspješan nastavak ove suradnje.

Zasigurno najuspješniji ishod našeg rada na visokoškolskim ustanovama bilježimo na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, gdje je dramska pedagogija usustavljena u nastavni program kao jedan od nezaobilaznih pristupa u svakodnevnu poslu socijalnih radnika.

I na visokim učiteljskim školama situacija se mijenja, negdje više, negdje manje. Na zagrebačkoj Učiteljskoj akademiji scensku kulturu predaje naša istaknuta članica Iva Gruić, pisac zapaženog priručnika o procesnoj drami Prolaz u zamišljeni svijet, koji sažima neke od temeljnih polazišta suvremene dramske pedagogije.

Učinci našeg rada osjećaju se i u izvanškolskim ustanovama koje se bave dramskim radom, poglavito u dramskim studijima za djecu i mladež, kojih u Hrvatskoj danas ima desetak. Prije dvije godine, u lipnju 2004. održano je na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku prvo savjetovanje dramskih studija u Hrvatskoj gdje su postavljeni temelji uzajamne suradnje i zajedničkog nastupa.

Dodamo li ovim osvjedočenjima i podatke o stotinama učitelja, pedagoga, socijalnih radnika, edukatora, studenata i učenika koji su prošli kroz naše radionice, zatim one koji su stekli neko stručno zvanje naše udruge, konačno i knjige koje smo izdali i koje se pripremaju, s ponosom možemo reći da slika dramske i kazališne pedagogije u Hrvatskoj danas nije ista kao prije deset godina.

Kako dalje? Jesu li godine zanosa iza nas? Naraštaj dramskih i kazališnih pedagoga koji je ostvario ovaj zamah došao je do nekih svojih granica; intenzivan društveni rad u udruzi ustupio je mjesto osobnijim, manje javnim projektima, ali ništa manje značajnim za naš rad.

Entuzijazam ovisi o ljudima. Na redu su mlađi članovi udruge, mnogi od njih naši bivši učenici i polaznici naših studija, koji su u vlastitu životu osjetili snagu drame i kazališta i koji su se opredijelili da se njima i nadalje bave. Glasam za njih!

Vlado Krušić