ODLUKE POVJERENSTVA ZA NAGRADE I PRIZNANJA HRVATSKOG CENTRA ZA DRAMSKI ODGOJ:
Povjerenstvo za nagrade i priznanja Hrvatskog centra za dramski odgoj u sastavu Aleksandar Bančić, dramski pedagog iz Pule, Nebojša Borojević, dramski umjetnik i dramski pedagog iz Siska te Vlado Krušić, redatelj i dramski pedagog iz Zagreba, razmotrilo je pristigle prijedloge te odlučilo dodijeliti sljedeće nagrade i priznanja:
- Ovogodišnja Nagrada Hrvatskog centra za dramski odgoj za trajan doprinos dramskom odgoju dodjeljuje se Dunji Jelčić, profesorici hrvatskog jezika i književnosti i dramskoj pedagoginji iz Zagreba.
Obrazloženje:
Dunja Jelčić, nastavnica hrvatskog jezika i književnosti s preko 40 godina aktivnog učiteljskog djelovanja, predstavnica je učiteljskih naraštaja koji su odgojne mogućnosti dramskog izraza otkrivali intuitivno, prepoznavajući u dramskim aktivnostima učenika sredstvo intenzivnijeg i učinkovitijeg podučavanja koje nastavni proces čini zanimljivijim i radosnijim ne samo učenicima nego i učiteljima.
Od prvog svog dramskog ostvaraja s učenicima – „Postolar i vrag danas“ – izvedenog s učenicima osnovne škole u Šarengradu davne 1967. godine gđa. Jelčić vodi školske dramske skupine koristeći u svom radu pogodne literarne i lektirne tekstove te sama pišući predloške za njihove scenske ostvaraje. Veći iz prvog spomenutog naslova vidljivo je da svoj dramsko-pedagoški rad nije samo „odrađivala“ kao jednu od školskih obveza, nego se zajedno s djecom hvatala u „problemski koštac“ pri čemu joj je literarni tekst često služio samo kao poticaj i kao dramaturški okvir ne samo za scensko izražavanje, nego i za problemski pristup određenoj životnoj temi. Na taj je način postizala kako pedagoški tako i estetski učinak u radu s djecom jer ih je kroz stvaralački čin poticala i učila da o životu razmišljaju „svojom glavom“. Iskustva rada s dramskom družinom počela je spontano unositi i u razred obogaćujući metodiku nastave hrvatskog jezika i književnosti dramskim postupcima.
Vrijednost rada Dunje Jelčić nije samo u promicanju dramskog odgoja u nastavi i u životu razreda niti u vođenju školske dramske skupine, nego i u nesebičnom prenošenju znanja i iskustva na mlađe kolegice i kolege – održala je širom Hrvatske više od stotinu dramskih radionica za učitelje hrvatskog jezika i književnosti. U vrijeme kad se pojavio takozvani HNOS, za škole koje su izabrane da eksperimentalno rade po tom programu održala je niz radionica na temu „Dramski odgoj i dramski postupci u nastavi hrvatskog jezika“.
Uz praktične radionice, svoje bogato dramsko-pedagoško iskustvo gđa. Jelčić prenosi drugima kao jedna od triju autorica čitanki „Dveri riječi“ za 5, 6, 7. i 8. razred osnovne škole te pratećih radnih bilježnica i priručnika za nastavnike koje je pisala od 2002. i koje doživljavaju već nova izdanja. Njezinom zaslugom dramski postupci zastupljeni su u gotovo svakoj nastavnoj lekciji. Dunja Jelčić također je jedna od autorica prvog priručnika za uporabu dramskih metoda u nastavi hrvatskog jezika i književnosti koji je pod naslovom „Zamisli, doživi, izrazi“ naš Centar objavio 2008. godine.
Radni životopis gđe. Jelčić svjedoči o preko četrdeset godina dugom ustrajnom i požrtvovnom dramsko-pedagoškom radu u nastavi i izvan nje, o posvećenosti onome što je bila i što jest misija naše udruge, a to je promicanje i razvijanje dramskog odgoja kao sastavnog dijela humanističkog odgoja. Temeljem ostvarenih postignuća i profesionalnih rezultata gospođi Dunji Jelčić dodjeljujemo Nagradu Hrvatskog centra za dramski odgoj za trajan doprinos dramskom odgoju u Hrvatskoj ostvaren dugogodišnjim odgojnim i stvaralačkim dramskim radom te njegovim metodičkim oblikovanjem u nastavi i izvannastavnim aktivnostima.
- Nagrada za poseban doprinos dramskom i kazališnom odgoju dodjeljuje se Dječjem kazalištu Dubrava iz Zagreba za sustavno razvijanje i promicanje dramskog i kazališnog odgojnog rada kao sastavnog dijela kazališne kulture i kulture življenja.
Obrazloženje:
Povijest Dječjeg kazališta Dubrava povijest je jednog važnog segmenta kazališnog odgojnog i stvaralačkog rada s djecom i mladeži u Zagrebu i Hrvatskoj, rada koji je započeo i prije 1955. godine koju ovo kazalište uzima kao godinu svog osnutka i koji je vezan uz ime Mladena Širole, pisca, redatelja, pedagoga, neumornog promicatelja kazališnog rada s djecom i jednog od pokretača i voditelja, zajedno s Titom Strozzijem, Dječjeg carstva, neobične umjetničke udruge pokrenute tridesetih godina dvadesetog stoljeća, u kojoj su zagrebačka djeca kroz glumu, ples i glazbu na tečajevima ali i na pozornici upoznavala čari i pravila kazališnog i umjetničkog stvaranja. Sadašnje, relativno mlado, vodstvo Dječjeg kazališta Dubrava odužuje se ovoj časnoj povijesti na najbolji mogući način – ne robovanjem tradiciji i njezinim imitiranjem već razvijanjem, osmišljavanjem i usmjeravanjem vlastite djelatnosti na temelju pažljivog i odgovornog propitivanja suvremenih kretanja u kazalištu, u društvu te u svjetonazoru i životnim opredjeljenjima djece i mladeži kojima su njihovi programi namijenjeni. Pritom jednaku pozornost i skrb ravnomjerno posvećuju kako programu profesionalnih kazališnih predstava za djecu tako i kazališnom radu s mladim naraštajima te se ta srodna, a ipak specifična polja rada u životu kazališta i pojedinim projektima neprekidno isprepliću i dopunjuju. Profesionalne predstave Kazališta posljednjih godina sudjeluju na brojnim festivalima i susretima gdje su već dobile brojna priznanja. Dramski studio, s preko 250 polaznika, prometnuo se u jedno od najboljih središta dramskog i kazališnog stvaralačkog i odgojnog rada s mladima u Hrvatskoj. Kazalište je aktivno u nizu udruga i mreža nacionalnog i međunarodnog značaja, a vrhunac promicanja kazališta i kazališne kulture predstavlja projekt Noć kazališta, koji se u četiri godine pretvorio u jedan od najvećih kazališnih festivala Europe. Ove godine Noć kazališta održava se u više od 90 gradova u 7 europskih zemalja, a okupio je preko 200 predstava te niz dodatnih programa koje izvode profesionalna i amaterska kazališta i družine, centri za kulturu, dramski i kazališni studiji, alternativne skupine, udruge i nezavisne organizacije, školske dramske grupe. Sva događanja u sklopu ove jednodnevne manifestacije okupljena su oko jednog cilja – ostvarivanja novog i drugačijeg zajedništva kazališne publike i kazališnih umjetnika, profesionalnih i neprofesionalnih, mladih i odraslih, u jedinstvenom doživljaju, u potvrđivanju smisla obraćanja i komuniciranja kazalištem kao živim, neposrednim iskustvom. U koncepciji takva cjelovita i višesmjerna djelovanja rad s djecom i mladeži zauzima ravnopravno mjesto i status s ostalim aktivnostima, čime se Dječje kazalište Dubrava iskazuje kao uzorni model sustavna razvijanja i promicanja dramskog i kazališnog odgojnog rada kao sastavnog dijela kazališne kulture i kulture življenja, model koji vrijedi pohvaliti, nagraditi i promicati.
- Nagrada Hrvatskog centra za dramski odgoj dodjeljuje se Mostarskom teatru mladih 1974 za izniman doprinos dramskom i kazališnom odgoju te odgoju za suživot i suradnju putem drame i kazališta.
Obrazloženje:
Mostarski teatar mladih osnovan je 24. veljače 1974. godine i od tada djeluje, usprkos svim poteškoćama, u kontinuitetu prekinutom jedino ratnim ludilom 90-ih godina koje je njihov grad pretvorilo u ruševinu. Odmah po prekidu ratnih sukoba, na poticaj Seada Đulića, jednog od svojih utemeljitelja i dugogodišnjeg voditelja, Mostarski teatar mladih obnavlja djelovanje posvećujući svoj rad obnovi porušenih mostova, prije svega onih duhovnih, između u ratu podijeljenih mostarskih obala, između građana i njihove djece, između naroda gurnutih u ratna razaranja i podjele. Mostarski teatar mladih tada obnavlja i festival koji se od 1975. odvijao pod nazivom Dani teatra mladih, a 1996. dobiva novo ime Internacionalni festival autorske poetike. U sklopu festivala MTM pokreće niz radionica kazališnog stvaralaštva i dramske pedagogije objedinjenih zajedničkim imenom Alternativne akademije, koje su, skupa s festivalom te redovitim međunarodnim stručnim konferencijama kazališne i dramske pedagogije organiziranima svake veljače Mostar pretvorile u središte dramsko-pedagoške i kazališne edukacije čitave regije. Zahvaljujući MTM-u i njegovim programima deseci sudionika iz Hrvatske i stotine iz cijele regije stekli su tijekom posljednjih petnaest godina prebogato teatarsko i dramsko-pedagoško iskustvo. Mostarski teatar mladih inicijator je osnivanja i Centra za dramski odgoj Bosne i Hercegovine, bratske udruge Hrvatskog centra za dramski odgoj koji mu je poslužio kao model i uzor. Mostarski teatar mladih dobitnik je značajnih domaćih i međunarodnih nagrada za umjetničke rezultate i član više međunarodnih asocijacija i mreža, a u zadnjem razdoblju djelovao je kroz tri umjetničke scene, i to: Dječju, Omladinsku i profesionalnu Gradsku scenu Toni Pehar koja je dobila ime po svom istaknutom no prerano preminulom glumcu-prvaku. Zajedno s Centrom za dramski odgoj MTM je trinaest godina izdavao jedini teatarski časopis u Bosni i Hercegovini, a od obnove svog djelovanja 1996. godine dodjeljuje i međunarodne nagrade Grozdanin kikot za istaknuta postignuća u promicanju kazališta i dramske pedagogije. Do sada su realizirali 149 premijernih predstava i odigrali oko 6.000 repriznih predstava, te oko 1.300 drugih pretežito edukativnih programa. Njihove predstave i programe vidjelo je oko 2.200.000 gledatelja na pet kontinenata.
Sve ove aktivnosti svrstavaju MTM u red danas najznačajnijih kazališta takozvanog «trećeg teatra», kako je takve društveno, pedagoški i životno angažirana kazališta nazvao Eugenio Barba, veliki prijatelj i podupiratelj njihova rada.
Danas se Mostarski teatar mladih suočava s najvećom preprekom svom dosadašnjem radu – s prijetnjom prestanka rada i ukidanja MTM-a onakvog kakav je djelovao svih ovih 37 godina kao teatar otvoren svima, neopredijeljen ni stranački niti obalno, usmjeren građanima i mladeži s obje strane rijeke koja, po njima, treba da spaja a ne razdvaja grad i narode. U ovom trenutku, lišeni imovine te prostora za rad i izvođenje, članovi ansambla MTM-a uzeli su novo ime Mostarski teatar mladih 1974, i nastavili, kao beskućnici, rad i izvedbe, jer teatar koji stvaraju i zastupaju prije svega jest u njihovim srcima i osobnostima, u onome što imaju reći o sebi i o svijetu u kojem žive. Usprkos svemu!
Djelovanje MTM-a 1974 blisko je vezano, kroz suradnju i uzajamnu pomoć, s radom našeg Centra. Ono što se trenutno događa s Mostarskim teatrom mladih povod je, a dodjela naše Nagrade prigoda, da i mi iskoračimo u međunarodne vode i našom Nagradom izrazimo priznanje ovom izvanrednom kazalištu za izniman doprinos dramskom i kazališnom odgoju te odgoju za suživot i suradnju putem drame i kazališta. Čast nam je da MTM zaslužuje biti prvom institucijom izvan Hrvatske kojoj pripada naša Nagrada.
Povjerenstvo za nagrade i priznanja Hrvatskog centra za dramski odgoj:
Aleksandar Bančić, v.r.
Nebojša Borojević, v.r.
Vlado Krušić, v.r.
[download id=”27″]